Kmetstvo

From Wikipedia

Kmetstvo je naziv za društveno-ekonomski odnos između plemića i njima podložnih seljaka - zvanih kmetovi - u feudalnom društveno-ekonomskom sistemu. Kmetstvo u svojoj suštini predstavlja vazalni odnos potlačene klase prema feudalcima - vlastelinima - koji mogu predstavljati različite kategorije plemića od najviših (car, kralj) do najnižih (barun, vitez i sl.).

Najvažnija karakteristika kmetstva jest u tome da su kmetovi vezani uz zemlju na kojoj obavljaju prisilni rad u korist vlastelina, najčešće obavljajući poljoprivredne radove i druge poslove koje vlastelin smatra "nečistim" i nedostojnim. Kmetovi osim toga mogu biti podvrgnuti nizu dodatnih obveza od kojih je možda najpoznatija ius primae noctis. Vezanost kmetova za zemljište se odražavala i uz činjenicu da oni nisu smjeli napustiti feudalno imanje svog gospodara.

Feudalni gospodar je, s druge strane, imao obvezu štititi kmetove od napada razbojnika, te presuđivati u njihovim međusobnim sporovima. Kmet je također, za razliku od robova imao pravu na određenu naknadu za svoj rad, najčešće u obliku udjela u urodu, kao i pravo da s njim raspolaže na slobodnom tržištu.

S vremenom, pogotovo s razvojem robno-novčane privrede i kapitalizma, kmetske obveze počele transformirati, odnosno gasiti, pa je tako obveza prisilnog rada s vremenom zamijenjena financijskim davanjima, odnosno složenim sistemom najamnog rada.

Kmetski odnosi su se formalno ugasili u većini država današnjeg svijeta. Na prostoru bivše Jugoslavije se to dogodilo 1918. godine ukidanjem feudalnih odnosa u Bosni i Hercegovini.