Zambezi
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Duljina | 2.574 km |
| Nadmorska visina izvora | 1.500 m |
| Prosječni istjek | 7.070 m³/s |
| Površina porječja | 1,332.574 km² |
| Izvor | Chitunta Plain, Zambija |
| Ušće | delta |
| Države kroz koje protječe | Zambija, Angola, Namibija, Bocvana, Zimbabve i Mozambik |
| Slijev | indijskog oceana |
| Ulijeva se u | Indijski ocean |
Zambézi je rijeka na jugu Afrike i četvrta je po dužini u Africi. Svoj 2.750 km dug tok počinje na severu Zambije i teče ka jugoistoku. Ulijeva se u Indijski ocean. Najveći grad kroz koji protiče je Tete u Mozambiku.
Porječje Zambezija, veliko oko 1,330.000 km2, odgovara oko polovini porječja Nila. Protječe Angolom, Zambijom i Mozambikom, a dijelom tvori i prirodnu granicu između Zambije i Namibije kao i Zambije i Zimbabvea , gdje kod gradova Livingston (Zambija) i Viktorija Falls (Zimbabve) tvori Viktorijine vodopade, najveći vodopad u Africi, i obrušava se s visine od oko 110 metara u dubinu. Uz brzace, na Zambeziju su još dva vodopada, kod grada Chavuma (po kome je i vodopad dobio ime), na granici između Zambije i Angole, i Ngonye vodopad u blizini grada Sioma na zapadu Zambije. Na cijeloj svojoj dužini Zambezi je premošten samo s pet mostova od kojih je most kod Chinyngija pješački, a branom Kariba je također moguć prijelaz preko rijeke.
Na reci Zambezi postoje dvije velike brane: Kariba i Kabora Basa kao i dva istoimena umjetna jezera. Na njima su sagrađene i hidroelektrične centrale koje snabdijevaju i Južnoafričku Republiku električnom energijom. U svom donjem toku, nizvodno od Tetea, Zambezi je plovan.
Sadržaj |
[uredi] Tok
[uredi] Izvor
Rijeka izvire iz jednog močvarnog i brežuljkastog šumovitog područja na sjeveroistoku Zambije na visini od oko 1.500 metara N/m. Istočno od izvora nalazi se vododjelnica između porječja Zambezija i Konga koja se kao planinski niz proteže gotovo točno smjerom istok - zapad.
[uredi] Gornji tok
Nakon oko 240 km toka u smjeru jugozapada, Zambezi skreće prema jugu i bitno se povečava, primajući brojne pritoke. Nekoliko kilometara uzvodno od Kakengija rijeka se širi sa 100 na oko 350 metara. Iza Kakengija slijede brzaci koji se nastavljaju do vodopada Chavuma koji se smatraju krajem oko 800 km dugog dijela gornjeg toka na kojem se nadmorska visina rijeke snižava za samo 180 metara. Nakon toga, Zambezi teče stjenovitim kanjonom.
Prva veča pritoka Zambezija je rijeka Kabompo u sjevernoj Zambiji, a sljedeća velika pritoka je južnija Lungebungu. Savanu kroz koju je do tada proticao Zambezi, smjenjuje područje s grmovitom vegetacijom gdje rastu i palme. Gušća vegetacija raste samo na uskom pojasu od nekoliko stotina metara uz rijeku i njene pritoke.
Rijeka se od svog izvora na visini od oko 1.500 metara do Kakengija spustila na oko 1.100 metara nadmorske visine. Od tu pa do Viktorijinih vodopada tok je ravnomjerniji i pad je vrlo blag. 30 km nizvodno od utoka Lungwebungu rijeke krajolik je vrlo ravan i za vrijeme kišnog razdoblja dolazi do plavljenja velikih površina.
Nizvodno od sutoka Zambezija i rijeke Cuando tok skreće ravno na istok. Rijeka je ovdje vrlo široka, plitka i spora. Tekući dalje na istok ulazi u kanjon koji završava Viktorijinim vodopadima. Tu se Zambezi obrušava u širini od 1.708 metara niz stijenu visoku 110 metara.
[uredi] Srednji tok
Viktorijini vodopadi smatraju se granicom između gornjeg i središnjeg toka Zambezija.
Nedovršeni članak Zambezi koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
