Siena

Izvor: Wikipedija

Siena Siena

Regija:	Toskana
Pokrajina:	Siena (SI)
Koordinate:	43°20′N, 11°20′E
Visina:	322 m
Površina:	118 km²
Stanovništvo:	54.498 (28. veljače 2004.)
Gustoća stanovništva:	1,197 stan./km²
Poštanski broj:	53100, 53010
Pozivni broj:	0577
ISTAT-broj:	052032
Svetac zaštitnik:	Sveti Ansano
Službena stranica:	http://www.comune.Siena.it

Panorama Siene

Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji. To je grad neobično bogate kulturne prošlosti, zbog tog je pod zaštitom UNESCO-a, kao kulturno dobro čovječanstva.

[uredi] Povijest

Prvo naselje osnovali su Etrušćani (900 p. n. e. - 400 p. n. e.), lokalno pleme zvano - Saina. Etrušćani su bili napredna kultura, svojim sustavima navodnjavanja promijenili su lice centralne Italije, i učinili plodnim i obradivom velike površine dotad neplodne zemlje. Gradili su i dobro utvrđana naselja, obično na uzvisinama.

Za rimskog cara Augusta, grad se zvao Saena Julia. Siena nije prosperirala za rimske vladavine, jer je bila izvan glavnih prometnih pravaca. Zbog te zabačenosti, kršćanstvo je relativno kasno (tek u IV st. n. e.) prodrlo do Siene, a i ono je došlo sa invazijom Longobarda. Stari rimski putevi Aurelia i Cassia (koji su istočnije od Siene), zbog razvoja političkih prilika našli su se suviše blizu teritorija pod vlašću neprijateljskog Bizanta (Arezzo). Zbog toga su putevi između lombardskih sjevernih teritorija i Rima skrenuti preko sigurnije Siene. Na taj način je Siena postala važna usputna stanica na putu hodočasnika u Rim, a to je omogućilo unosnu trgovinu. Siena je vrlo rano završila sa feudalizmom, i okrenula se novovijekim aktivnostima, novčarstvu i trgovini vunom. Sva vlast bila u rukama Biskupa, no njegova vlast je slabila tokom XI st. jer se Biskup sve više morao oslanjati za pomoć snažnijem građanstvu a naročito za vrijeme teritorijalnih borbi i razmirica sa susjednim Arezzom, to je kulminiralo 1167. godine kada je Gradska općina Siena objavila neovisnost od biskupke vlasti. Uskoro - 1179. godine, Siena je dobila pisani Ustav.

To je bio krunski događaj u razvoju Siene kakvu poznajemo danas. U XII st je dovršen najveći dio Katedrale (Duomo), u to doba nastao je i Piazza del Campo, po nekima najljepši javni prostor Europe, kao centar javnog svjetovnog života. Gradski zid podignut je 1194 na mjestu Gradske vijećnice( Palazzo Pubblico ) da spriječi klizanje tla, ali i da istakne značaj terenu koji je postao javni prostor. U XII st. republika je smijenjena aristokratskom vladavinom. Republika Siena(grad država - Commune) uvećavala je svoj teritorij na račun okolnih feudalaca i preuzimala njihove utvrđene dvorce u svoj sistem odbrane. Ali je istovremeno postajala sve više mjesto političkih sukoba između interesa plemstva i plebsa( naroda), a to je dovelo do formiranja prvih političkih stranaka novog vijeka. Te stranke su obično djelovale kao oporba prema velikom takmacu Firenci, u XIII st. dominirali su Gibelini kao žestoki protivnici firentinskim Guelfima ( ovaj sukob je i pozadina velike Danteove Božanstvene komedije Commedia Divina ).

4.Rujna, 1260. sienski Gibelini, podržani snagama Kralja Manfreda Sicilijanskog, pobijedili su firentinske Guelfe u bitci kod Montapertia.

[uredi] Kultura

Univerzitet u Sienni, osnovan je 1203., slavan je po studijima Prava i Medicine, i danas ima značajnu ulogu među talijanskim univerzitetima. Rivalstvo Sienne i Firence bilo je vrlo snažno tijekom XIII I XIV st., ogledalo se i u umjetnosti. Slavni srednjovjekovni slikar Duccio di Buoninsegna (1253. – 1319.) bio je iz Siene.