Hindski jezik
Izvor: Wikipedija
 हिन्दी |
|
| Države govorenja: |
Indija |
| Regije govorenja: |
Južna Azija |
| Broj govornika: | oko 370 milijuna |
| Rang: | 3. |
| Razredba: | indoeuropski |
| Službeni status | |
| Služben u: | Indija |
| Regulatori: | Central Hindi Directorate |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | hi |
| ISO 639-2: | hin (B) |
| SIL | HND |
| Vidi također: Jezik | Popis jezika | |
Hindi (हिन्दी) indoeuropski je jezik koji se uglavnom govori u sjevernoj i središnjoj Indiji. Njemu je srodan cijeli niz indo-arijskih dijalekata: pandžabski, sindski i gudžaratski na sjeverozapadu; maratski na jugu; Orīya na jugoistoku, bengalski na istoku i nepalski na sjeveru.
Pod pojmom hindi podrazumijeva se i standardizirana verzija hindustanskog jezika koja je 26. siječnja 1965. godine postala službeni jezik Indije, uz dotadašnji engleski i još 21 jezik naveden u indijskom ustavu.
Hindi se često navodi kao suprotnost urduu, još jednoj standardiziranoj verziji hindustanskog jezika koji predstavlja službeni jezik Pakistana i nekoliko indijskih saveznih država. Osnovna razlika između dva jezika je u tome da je standardno pismo hindija Devanāgarī te da mu je rječnik očišćen od perzijskih i arapskih riječi, dok se urdu piše na perzijskom pismu i sadržava veliki broj perzijskih i arapskih riječi. Urdu je ponekad naziv za sve hindustanske dijalekte osim standardnog jezika.
[uredi] Vanjske poveznice
- Central Hindi Directorate (hin.)
