Dušnik

Izvor: Wikipedija

Dušnik (lat. trachea) je cijev unutarnjeg promjera od 20 - 25 mm i dužine 10 - 16 cm i dio je dišnog sustava. Proteže se (kod sisavaca) od grkljana do primarnih bronha (djelište dušnika - mjesto gdje se dušnik dijeli na dva glavna bronha).

Dušnik čine 15-20 hrskavičnih prstenova oblika slova C koja učvršćuju prednju i bočne strane dušnike, a uložene su u fibroznoelastičnu membranu. Sa stražnje strane slobodne kraje hrskavice spaja glatki mišić. Između dvaju prstenova traheje nalazi se elastično vezivno tkivo, dio membrane koji se naziva ligamentum anulare, koji zbog svoje elastičnosti omogućuje produživanje dušnika za 3 - 4 cm.

Unutrašnjost cijevi je prekrivena sluznicom koju čine stanice višerednog cilindričnog trepetljikavog epitela. Ispod njih se nalazi sloj submukoze u kojem su smještene mukozne žlijezde.

Dušnik se nalazi ispred jednjaka, a epiglotis (u grkljanu) se zatvara kako prilikom gutanja ne bi hrana otišla u dušnik. Prstenovi dušnika su nepotpuni i kako bi omogućili djelomično zatvaranje dušnika prilikom prolaska hrane kroz jednjak.

[uredi] Uloga dušnika

Prstenovi omogućuju da je dišni put stalno otvoren. Treptljike i sluz dušnika zadrže sitna strana tijela i svojim stalnim gibanjem prema gore iznose strane tvari do glotisa. Također sluznica dušnika vlaži i grije udahnuti zrak.

[uredi] Bolesti dušnika

Glavne skupine bolesti dušnika su:

• prirođene mane dušnika
• ozljede dušnika
• upale dušnika
• tumori dušnika

[uredi] Pretrage i zahvati na dušniku

Najpoznatiji zahvat na dušniku je traheotomija, a traheobronhoskopijom možemo vidjeti stanje sluznice ili u terapiji odstraniti strano tijelo u dušniku:

• Traheotomija - kirurško kreiranje otvora predjnoj stijenci traheje
• Traheobronhoskopija - pretraga kojom izravno promatramo sluznicu traheje i bronha, pri čemu koristimo trahebronhoskop